Da je riječ o vrtoglavom rastu, svjedoči i informacija da su u ovu državu od januara do prošlog mjeseca dovezeni proizvodi životinjskog porijekla “teški” 239,4 miliona KM. To je za 36 miliona “deblji” iznos od onog koji je zabilježen od januara do novembra 2012. godine.
Ogorčeni su bh. farmeri jer, kako ističu, na vlastitom terenu gube tržišnu utakmicu.
Uvoz im, u kombinaciji sa lošim ambijentom za farmersku proizvodnju u BiH, kako tvrde, steže omču oko vrata. Oštro kritikuju vlast i pitaju se zašto je poljoprivreda postavljena na margine.
“Nekome ne odgovara da seljak u BiH bude jak! Izgleda da se vlast boji bogatog seljaka, a mi bismo mogli da proizvodimo meso za vlastite potrebe, pa čak bismo mogli i da izvozimo”, naglašava Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Stočar” iz Bijeljine.
Tvrdi da domaći stočari proizvode meso odličnog kvaliteta, ali da iza njih sada država ne stoji.
“Kada je u pitanju farmerska proizvodnja kod nas, mislim da je stanje sada katastrofalno. Proizvođači su svoja stada smanjivali i strah nas je da stanje ne bude još gore u narednom periodu”, naglašava Nikolić.
Ljut je i Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, koji je, ističe, imao pet krava, a sada nema nijednu. Nije mu se, kaže, isplatila ova proizvodnja, zbog čega je na farmu stavio katanac.
“Skresali su nam poticaje kao da je riječ o socijalnim davanjima! Kod nas se farme smanjuju, ljudi prodaju stoku. Mora vlast poljoprivredu da stavi na prvo mjesto, što kod nas sada nije slučaj”, ističe Hasanović.
On pritom tvrdi da se zahvaljujući vrtoglavom povećanju uvoza mesa u BiH najviše “omasti” trgovački lobi.
“Ništa u BiH ne može ući ako u tome neko nema određeni procenat. A naši poljoprivrednici ne mogu nikoga podmititi, jer nemaju para. Osim toga, nema nikakve kontrole tog mesa koje uđe. Granice su nam šuplje kao švajcarski sir”, kaže Hasanović.
Međutim, Dušanka Makivić, portparol Republičke uprave za inspekcijske poslove, kaže da prilikom uvoza mesa sve neispravne pošiljke bivaju vraćene pošiljaocu, ili pak uništene.
“Od početka januara do kraja avgusta analizom uzoraka prerađevina od mesa kod 18 pošiljki utvrđeno je da proizvodi nisu ispunjavali propisane uslove kvaliteta, a najčešći su razlozi nepotpuna deklaracija i povećan sadržaj aditiva”, podvlači Makivićeva.
Inače, dok su u BiH za 11 mjeseci uvezeni meso i mesne prerađevine vrijedni oko 239,4 miliona maraka, izvoz je bio znatno “mršaviji”, i iznosio je tek 53,6 miliona KM.
Stanje je, kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni žive stoke, još šokantnije.
Zvanični podaci pokazuju da su u BiH od januara do novembra uvezene žive životinje vrijedne 71,7 miliona maraka, a u istom periodu iz ove države izvezena je stoka “teška” tek oko šest miliona KM, što samo po sebi pokazuje u koliko su teškom položaju ovdašnji farmeri.
