Na Konferenciji, nakon prikazanog dokumentarnog filma “Medicinski otpad u sjeveroistočnoj BiH“ i predstavljanja projektnih aktivnosti i rezultata, svoja izlaganja su održali Jelena Miloš, predstavnica delegacije EU u BiH, Mladen Rudež, pomoćnik ministra Ministarstva okoliša i turizma FBiH i Milan Latinović, pomoćnik ministra Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, a na temu o pozitivnim primjerima upravljanja medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama govorili su Zlatko Maksimović, direktor Doma zdravlja Bijeljina, Kasim Brigić, direktor Doma zdravlja Tuzla, Neđo Ilić, direktor Bolnice Brčko distrikt i Mirjana Ninković, glavna sestra Doma zdravlja Doboj.
O povećanju preuzetih količina otpada iz zdravstvenih ustanova govorili su predstavnici firmi koje otkupljuju i prerađuju medicinski otpad Nihad Bajrić, tehnički direktor firme Kemis BH Lukavac, Belma Krupalija, predstavnica firme Reciklon Sarajevo i Miroslav Dragičević, rukovodilac Službe za tehničko uslužne djelatnosti u Opštoj bolnici “Sveti Apostol Luka“ Doboj, a da postoji mnogo obaveza kada je u pitanja zdrava sredina govorili su Safet Harbinja, direktor Fondova za zaštitu okoliša FBiH i Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.
Svojim učešćem na Konferenciji, Sinha Kurbegović, ministrica Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Unsko sanskog kantona pokazala je spremnost ovog Kantona da krene u rješavanje problema zbrinjavanja medicinskog otpada, koji je veliki problem u cijeloj BiH.
Važno je naglasiti da su, prije početka implementacije projekta, velike količine opasnog medicinskog otpada, zajedno sa komunalnim otpadom, završavale na deponijama ugrožavajući zdravlje osoba koje dolaze u dodir s njim i štetno utičući na okoliš. Razlog tome je bio nepridržavanje zakonskih obaveza svih aktera u sistemu upravljanja medicinskim otpadom.
Zahvaljujući aktivnostima i uspješnoj saradnji između predstavnika vlasti, zdravstvenih ustanova, poslovnog sektora i NVO, pokrenut je proces pravilnog upravljanja medicinskim otpadom i već se vide veliki rezultati.
Ako se kao primjer uzme Tuzlanski kanton, početkom 2011. god., Ministarstvo zdravstva TK i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK nisu imali dokumente koje su im zdravstvene ustanove po zakonu bile dužne dostaviti do kraja 2010. godine. Kroz projektne aktivnosti i uz pomoć Centra za ekologiju i energiju, 62 zdravstvene ustanove su do novembra 2012. god. izradile i predale Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice svoje Planove upravljanja medicinskim otpadom, a u Ministarstvo zdravstva je stigao još i veći broj dokumenata iz zdravstvenih ustanova sa podacima odgovornih osoba za upravljanje medicinskim otpadom. Takođe, sve veće količine opasnog medicinskog otpada se predaju adekvatnim firmama na pravilno zbrinjavanje, umjesto da, zajedno sa komunalnim otpadom, završavaju na deponijama predstavljajući veliku opasnost za stanovništvo i okolinu.
(SodaLIVE.ba)
