Piše: Milenko Blagojević
Tačno u 19 časova ,u sali Magistrata za integraciju ( MA-17) dvadesetog bečkog okruga (Brigittenau) , počela je promocija knjige “Krpljenje ljudske duše “ autora Zijada Burgića.
Sejdin Mehmeti , poznati bečki stručnjak za integraciju , je otvorio promociju navodeći Burgićevu misao da je “emigracija opasna bolest koja razara mentalno tkivo”. Prvi momenti književne večeri su protekli u obraćanju publici bosanskog književnika koji živi u Kanadi.
On je veoma emotivno i nadahnuto govorio o dilemama ,zabludama kao i svijetlim trenucima koje doživljava svaki imigrant koji se , iz bilo kojih razloga , otisnuo u “bijeli Svijet”. Posebno je istakao uticaj ratnih strahota na individualnu psihu, kao i način razmišljanja jednog intelektualca u formiranju stavova koje permanentno ,u raznim književnim formama, upućuje čitaocima.
“Rat je bio strašan šok. Doživio sam ga, prije svega, kao poraz ideje slobode i njeno ustuknuće pred silama mraka. U meni se to saznanje transformisalo u svakodnevno veoma bolno suočavanje vlastitih zabluda i istina. Borba u vlastitom biću je najteža. Moje pisanje je egoistični pokušaj traženja predaha u toj borbi. “ riječi su Burgića, čime je započeo poruku koja se odnosila na mlade naraštaje kojima je ova odlična knjiga i upućena.
Čitanjem pripovijetke ” Čardak boje neba “, Milenko Blagojević je najavio završni dio večeri u kojem su Burgićeve stihove naizmjenično , na bosanskom i njemačkom jeziku, govorili Slavica Blagojević , Sejdin Mehmeti i Myryam Thangarian Al Kassar (koja je profesor na bečkom univerzitetu) .
Oni su, istovremeno, bili tvorci njemačkog prijevoda, za koji veliku zaslugu snosi i mlada Ida Morankić.
Ova veoma uspjela interkulturalna manifestacija efektno je završena komentarom jednog gledaoca koji je istakao „da je bosanska lirska čestica ostala da lebdi nad obalama Dunava kao potka za neki novi susret sa Zijom i njegovim stvaralaštvom .“
(SodaLIVE.ba)
Pozdrav za bosanskohercegovačku , Puračku emigraciju .
P.S Karamustafa nije uspio osvojiti Beč , izgleda da će to vama dvojici poći za rukom Milenko .
Nije ovo prva kulturna manifestaija puracaka koji druguju sa umjetnoscu.Prije pet godina Camil Osmanovic je sa svojim akvarelima odusevio galeriju Amerling Haus u sedmom beckom okrugu Bila je to izlozba koja je ostala u sjecanju mnogih koji su vidjeli ovu izlozbu.
Nadamo se da ce uslijediti jos jedna .Pokusacemo i da KUD “Puracic”
zaigra na beckim daskama .
Ma pravo bi im štimalo , da nakon Turske klime ,udahnu miris Alpske svježine i starog Dunava .Dobro bi to bilo, posebno za Ćićin ten .