Povećanje minimalnih plata u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je u fokusu pregovora sindikata, poslodavaca i vlasti. Dok sindikati traže značajno veća primanja i uvođenje različitih iznosa minimalne plate prema stručnoj spremi, poslodavci upozoravaju na sve veće troškove poslovanja, posebno zbog najavljenog poskupljenja električne energije.
Savez samostalnih sindikata BiH predložio je da minimalna plata u Federaciji iznosi najmanje 1.500 KM za radnike s osnovnom školom, 1.700 KM za one sa srednjom stručnom spremom, 1.800 KM za višu i 1.900 KM za visoku stručnu spremu.
Sindikalci smatraju da je dosadašnji način obračuna potrebno promijeniti kako bi se vrednovali stručna sprema, odgovornost i složenost poslova. Ističu da nije prihvatljivo da radnici različitih kvalifikacija primaju gotovo identične plate, zbog čega očekuju podršku poslodavaca u pregovorima.
Pregovori socijalnih partnera u Federaciji BiH trebali bi početi naredne sedmice, ali za sada nema mnogo razloga za optimizam. Dok sindikati insistiraju na povećanju primanja, poslodavci se suočavaju s novim finansijskim pritiscima, među kojima se posebno izdvaja mogućnost poskupljenja električne energije za privredne subjekte od 26 do 31 posto.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH upozoravaju da bi takvo povećanje troškova mnoge kompanije moglo natjerati da skuplju energiju ukalkulišu u cijene svojih proizvoda i usluga, što bi dodatno podstaklo inflaciju.
A upravo je rast cijena najveći problem za radnike. Iako minimalna plata u Federaciji BiH trenutno iznosi 1.027 KM, njena stvarna vrijednost sve je manja. Inflacija je u septembru premašila pet posto, dok je sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu dostigla čak 3.565 KM.
Prosječna plata pokriva manje od polovine potrebnih mjesečnih troškova četveročlane porodice, dok minimalna plata pokriva tek oko 29 posto. Posebno zabrinjava rast troškova prijevoza, koji su na godišnjem nivou povećani gotovo 28 posto, kao i stanovanja i energenata, čiji su troškovi porasli gotovo 12 posto.
Zbog toga se među radnicima sve češće postavlja pitanje hoće li eventualno povećanje plata zaista donijeti bolji životni standard ili će dodatni novac vrlo brzo biti poništen novim poskupljenjima.
Poslodavci, osim preispitivanja cijene električne energije, traže i smanjenje doprinosa, poreznih opterećenja i brojnih parafiskalnih nameta, kojih u Federaciji BiH, prema njihovim podacima, ima više od 2.800.
Pred vlastima je tako ozbiljan zadatak: pronaći model koji će omogućiti veća primanja radnicima, a istovremeno sačuvati održivost poslovanja i spriječiti novi talas poskupljenja.
Jer, povećanje plate koje ne prati kontrola troškova života moglo bi ostati samo veći broj na platnoj listi, bez stvarnog poboljšanja svakodnevnog života građana.
