Bosna i Hercegovina već četiri mjeseca nalazi se na sivoj listi za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, što bi moglo donijeti ozbiljne posljedice za bankarski sektor, privredu i građane. Zbog pojačanih kontrola, međunarodne transakcije već se obavljaju sporije, a postoji mogućnost da postanu i skuplje.
Ovo je drugi put u posljednjih deset godina da je BiH dospjela na ovu listu. Prethodno je bila na njoj od 2015. do 2018. godine, a za ponovno uklanjanje bit će potrebno provesti niz reformi i dokazati da se usvojeni propisi primjenjuju u praksi.
Među ključnim obavezama su izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kao i uspostavljanje ažurnih registara stvarnih vlasnika kompanija. Federacija BiH još nema takav registar, dok postoje i nesuglasice između entiteta o upravljanju nezakonito stečenom i oduzetom imovinom.
Prema procjenama stručnjaka, uklanjanje sa sive liste moglo bi trajati između dvije i pet godina.
Posljedice već osjete banke i građani
Banke se suočavaju s dodatnim provjerama međunarodnih transakcija, što usporava njihov završetak i povećava troškove. Zbog toga se od građana i kompanija može tražiti više dokumentacije o porijeklu novca, uključujući ugovore, izvode s računa i dokaze o namjeni uplata.
Siva lista mogla bi usporiti i približavanje BiH evropskom sistemu plaćanja SEPA, koji omogućava brže i povoljnije novčane transfere. To je posebno važno za domaće kompanije, s obzirom na povezanost bh. privrede s evropskim tržištem, ali i za građane koji primaju novac od porodice iz inostranstva.
Doznake iz inostranstva predstavljaju važan izvor novca za BiH, zbog čega bi otežani i skuplji transferi mogli imati dodatne posljedice za stanovništvo.
Privrednici strahuju od gubitka investicija
U poslovnoj zajednici postoji zabrinutost da bi status BiH na sivoj listi mogao utjecati na odluke stranih partnera o pokretanju novih projekata i ulaganju u domaću privredu.
Poseban problem je što se eventualni gubitak investicija ne mora odmah vidjeti kroz zvanične podatke. Pojedini investitori mogli bi odustati od planiranih projekata ili razmotriti ulaganje u druge zemlje.
Za izlazak sa sive liste neće biti dovoljno samo usvojiti potrebne zakone. BiH će morati pokazati da se propisi dosljedno provode i da institucije efikasno kontrolišu rizike od pranja novca i finansiranja terorizma.
