Prelimenarni rezultati jučerašnjih izbora u Lukavcu na prvi pogled pokazuju značajan pad broja ličnih glasova gotovo svih kandidata u odnosu na izbore prije četiri godine. Međutim, sama usporedba broja glasova može biti varljiva.
Razlog je jednostavan – ovogodišnji izborni bazen bio je znatno manji.
Na izborima prije četiri godine u opticaju je bilo 18.264 važeća listića od ukupno 20.038, dok je jučer bilo 12.768 važećih listića od ukupno 14.197.
To znači da je broj važećih listića smanjen za 5.496, odnosno čak 30,1 posto.
Zbog toga je za realniju procjenu podrške potrebno pogledati ne samo koliko je ko dobio glasova, nego i koliki je udio tih glasova u ukupnom broju važećih listića.
Halilagić: manje glasova, ali veći udio birača
Irfan Halilagić je prije četiri godine osvojio 4.105 ličnih glasova. Jučer je dobio 3.492 glasa.
To je 613 glasova manje, odnosno pad od 14,9 posto.
Na prvi pogled izgleda kao pad podrške. Međutim, kada se rezultat stavi u odnos sa ukupnim brojem važećih listića, slika je potpuno drugačija.
Halilagić je 2022. godine dobio glas od oko 22,5 posto birača koji su imali važeći listić, dok je jučer njegovih 3.492 glasa predstavljalo oko 27,3 posto važećih listića.
Dakle, iako je dobio 613 glasova manje, njegov udio među biračima porastao je za gotovo 4,9 procentnih poena.
To je važan podatak i pokazuje da se Halilagićev rezultat ne može jednostavno opisati kao pad podrške.
Mirela Memić također ima manje glasova, ali veći udio
Slična situacija je i kod Mirele Memić.
Na izborima prije četiri godine osvojila je 925 glasova, dok je jučer dobila 768.
To je 157 glasova manje, odnosno pad od 17 posto.
Ali kada se uzme u obzir da je broj važećih listića smanjen za više od 30 posto, rezultat izgleda znatno bolje.
Memić je 2022. godine osvojila oko 5,1 posto svih važećih listića, dok je jučer njen rezultat iznosio oko 6,0 posto.
Dakle, i ona je, kao i Halilagić, dobila manje glasova u apsolutnom broju, ali je povećala svoj udio među biračima.
Posebno je zanimljivo da je Memić i ove godine bila najuspješniji kandidat SDP-a. Sa 768 glasova završila je ispred Dževada Hadžića, koji je osvojio 496 glasova.
Delić: pad koji je mnogo veći od pada broja birača
Kod Edina Delića situacija je bitno drugačija. Delić je 2022. godine osvojio 3.738 glasova, dok je jučer dobio 897. To predstavlja pad od čak 2.841 glasa, odnosno oko 76 posto. Istovremeno, broj važećih listića smanjen je za 30 posto.
Kada se rezultati stave u odnos prema ukupnom broju važećih listića, razlika je još jasnija.
Delić je 2022. godine dobio glasove koji su činili oko 20,5 posto svih važećih listića. Jučer je njegovih 897 glasova predstavljalo svega oko 7,0 posto.
Dakle, Delićev pad nije moguće objasniti samo manjom izlaznošću.
Njegov udio u ukupnom broju važećih listića smanjen je za oko 13,5 procentnih poena.
Drugim riječima, dok su Halilagić i Memić ove godine imali manje glasova, ali veći relativni udio, kod Delića je zabilježen i apsolutni i relativni pad.
Salibašić: veliki pad, ali uz važnu ograd
Suad Salibašić je 2022. godine osvojio 1.533 glasa, a jučer 446.
To je 1.087 glasova manje, odnosno pad od približno 70,9 posto.
U odnosu na ukupan broj važećih listića, Salibašić je 2022. godine imao oko 8,4 posto, dok jučer njegov rezultat predstavlja oko 3,5 posto važećih listića.
Međutim, kod Salibašića treba napraviti važnu ogradu.
Rezultati nisu ostvareni na istom nivou vlasti. Prije četiri godine bio je kandidat za Parlament Federacije BiH, dok je jučer bio kandidat za Skupštinu Tuzlanskog kantona. Zbog toga ovo poređenje treba uzeti kao pokazatelj kretanja broja ličnih glasova, ali ne i kao potpuno čistu mjeru promjene njegove političke podrške.
Istovremeno, na jučerašnjoj listi Salibašić je bio ubjedljivo najjači kandidat. Njegovih 446 glasova činilo je 61,94 posto svih glasova kandidata na listi.
Prdnem mu u uho