Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt odlučio je okončati svoj mandat nakon gotovo pet godina provedenih na čelu procesa nadzora provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, potvrđeno je iz Ureda visokog predstavnika (OHR).
Prema pisanju njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, Schmidt će ostati na funkciji do imenovanja njegovog nasljednika, dok se u diplomatskim krugovima već duže vrijeme govori o mogućim promjenama na vrhu međunarodne administracije u BiH.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je nakon rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, s ciljem nadzora provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanja stabilnosti države.
Njemački medij navodi kako Schmidtov odlazak navodno nije u potpunosti rezultat lične odluke, već da su posljednjih mjeseci postojali određeni pritisci iz Sjedinjenih Američkih Država za promjene u vrhu OHR-a. Prema diplomatskim izvorima, Washington navodno želi imenovati novog visokog predstavnika koji bi bio prihvatljiviji trenutnoj američkoj administraciji.
Schmidt bi već u utorak trebao predstaviti redovni polugodišnji izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku, u kojem upozorava na ozbiljnu političku krizu i moguće destabiliziranje Bosne i Hercegovine.
U izvještaju posebno naglašava djelovanje vlasti Republike Srpske, kao i politiku predsjednika RS-a Milorad Dodik, kojeg opisuje kao saveznika ruskog predsjednika Vladimir Putin. Schmidt upozorava da se kroz blokade državnih institucija, osporavanje rada Ustavnog suda BiH i finansijsko slabljenje državnih organa dovodi u pitanje teritorijalni integritet države.
U izvještaju se navodi i zabrinutost zbog političke retorike koja ima etničku i vjersku dimenziju, kao i zbog prijedloga o reorganizaciji države kroz ideje o trećem entitetu, koje Schmidt ocjenjuje pokušajima dodatne etničke podjele Bosne i Hercegovine.
Njemački FAZ podsjeća da odluku o imenovanju ili smjeni visokog predstavnika donosi Vijeće za implementaciju mira, međunarodno tijelo koje okuplja više od 50 država i organizacija, među kojima su Evropska unija, SAD, Rusija i Turska.
Ostaje otvoreno pitanje ko bi mogao naslijediti Schmidta, ali i kakav će budući odnos međunarodna zajednica imati prema Bosni i Hercegovini u periodu sve izraženijih političkih tenzija.
