Cijene zlata u ponedjeljak, 26. januara, porasle su na više od 5.000 dolara po unci (oko 8.250 KM), čime je dostignut novi historijski rekord, prenosi BBC. Ovim skokom nastavljen je snažan uzlazni trend vrijednosti zlata, koje je samo tokom 2025. godine poskupjelo za više od 60 posto.
Analitičari rast cijene povezuju sa sve izraženijom globalnom neizvjesnošću, posebno u kontekstu pojačanih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a oko pitanja Grenlanda. Takva kretanja dodatno povećavaju zabrinutost investitora zbog finansijske i geopolitičke stabilnosti.
Zlato, zajedno s drugim plemenitim metalima, tradicionalno se smatra takozvanom sigurnom imovinom, odnosno jednim od najpouzdanijih oblika očuvanja vrijednosti u vremenima kriza i nestabilnosti. Njegova posebna vrijednost leži i u ograničenim količinama – prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, do sada je u svijetu iskopano oko 216.265 tona ovog metala, pri čemu je najveći dio proizvodnje ostvaren tek nakon 1950. godine zahvaljujući razvoju rudarske tehnologije.
Američki geološki zavod procjenjuje da se iz poznatih podzemnih rezervi može iskopati još oko 64.000 tona zlata, ali se očekuje da će se globalno snabdijevanje u narednim godinama stabilizovati.
Snažan rast bilježe i drugi plemeniti metali. Tako je srebro u petak prvi put premašilo cijenu od 100 dolara po unci (oko 165 KM za 28,3 grama), nastavljajući trend rasta od gotovo 150 posto tokom prošle godine, što dodatno potvrđuje povećano interesovanje investitora za ovu vrstu imovine.
