Industrijska proizvodnja u eurozoni i Evropskoj uniji zabilježila je pad u augustu 2025. godine, pokazuju preliminarni podaci Eurostata objavljeni u srijedu. U eurozoni je proizvodnja smanjena za 1,2 posto, dok je u Evropskoj uniji zabilježen pad od 1,0 posto u odnosu na juli. Ovaj negativni trend uglavnom je posljedica slabije proizvodnje kapitalnih dobara, dok su i drugi sektori zabilježili umjeren pad nakon kratkog perioda stabilizacije sredinom ljeta.
Najveći pad zabilježen je u sektoru kapitalnih dobara – 2,2 posto u eurozoni i 1,6 posto u EU, nakon što su u julu ti sektori ostvarili rast od 1,7, odnosno 1,3 posto. Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara smanjena je za 1,6 posto u eurozoni i 1,1 posto u EU, dok je energetski sektor zabilježio blaži pad – 0,6 posto u eurozoni i 0,7 posto u Uniji. Jedini rast u augustu odnosi se na netrajna potrošačka dobra, koja su povećana za skromnih 0,1 posto.
Među zemljama članicama, Njemačka je zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje – 5,2 posto u odnosu na juli. Slijede Grčka s padom od 4,5 posto i Austrija s 3,1 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja gotovo stagnirala, s blagim rastom od 0,1 posto, dok su Cipar i Slovačka zabilježili slične rezultate. S druge strane, Irska je ostvarila najveći rast proizvodnje u EU, čak 9,8 posto, a slijede je Luksemburg s 4,8 posto i Švedska s 3,6 posto.
Na godišnjem nivou, industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla je za 1,1 posto, što je upola slabiji rast nego u julu. Najveći doprinos rastu dali su sektori netrajnih potrošačkih dobara, s povećanjem od 8,2 posto u eurozoni i 6,2 posto u EU. Istovremeno, trajna potrošačka dobra i intermedijarna dobra bilježe pad od 2,6 posto i 1,7 posto u eurozoni te 1,9 i 1,3 posto u EU. Energetski sektor zabilježio je godišnji pad od 0,7 posto u eurozoni i 1,5 posto u EU, nakon prethodnog rasta u julu.
Na godišnjem nivou, Irska je ponovo predvodila po rastu industrijske proizvodnje, koja je povećana za 28,6 posto. Luksemburg i Švedska slijede s rastom od 9,5 i 8,3 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u augustu bila veća za 3,0 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je Španija zabilježila rast od 3,2 posto. Najveći pad na godišnjem nivou zabilježen je u Bugarskoj (8,6 posto), Slovačkoj (6,3 posto) i Danskoj (5,0 posto).
Pad industrijske proizvodnje u eurozoni i EU tokom augusta odražava osjetljivost industrijskog sektora na globalne ekonomske pritiske, posebno u segmentu kapitalnih dobara. Iako pojedine zemlje poput Irske i dalje bilježe snažan rast, ukupni podaci ukazuju na potrebu za jačanjem investicija i inovacija kako bi se osigurala dugoročna stabilnost evropske industrije.
