Sjedinjene Američke Države odlučile su uvesti carine u iznosu od 30% na robu uvezenu iz Bosne i Hercegovine. Iako je bivši predsjednik Donald Trump još u aprilu najavljivao carinsku stopu od 35%, konačna odluka donijela je blago umanjenje – ali i dalje predstavlja značajan udar za bh. izvoz, posebno za namjensku industriju.
Naime, čak 60% ukupnog izvoza iz BiH u SAD otpada na kompanije iz namjenskog sektora, koje su do sada svoju robu izvozile uz carinsku stopu od 12%. Novi režim gotovo pa trostruko povećava trošak za bh. firme, što bi moglo imati dalekosežne posljedice.
Osim namjenske, pogođene su i druge industrije: metalska i elektroindustrija, hemijska, prehrambena i drvna industrija – iako u manjoj mjeri.
Šta i koliko izvozimo u SAD?
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih šest mjeseci 2024. godine u SAD je izvezeno:
- Oružje i municija – 74,4 miliona KM
- Željezo i čelik – 9,7 miliona KM
- Električne mašine i oprema – 9,5 miliona KM
- Proizvodi od željeza i čelika – 6,4 miliona KM
- Cink i proizvodi od cinka – 5,5 miliona KM
- Igračke i sportska oprema – 5 miliona KM
Ukupan izvoz u tom periodu iznosio je 131,5 miliona KM, a ukupni godišnji izvoz iz BiH u SAD za 2024. procijenjen je na 234,5 miliona KM.
Indirektan udar i na EU izvoznike iz BiH
Problem ne staje na direktnom izvozu. Bh. firme koje svoju robu plasiraju na tržište Evropske unije, a odatle se proizvodi izvoze u SAD, također mogu pretrpjeti posljedice.
„Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu zbog američkih carina, mogu smanjiti narudžbe, što će direktno uticati na domaće proizvođače“, upozorili su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Posebno su ugroženi metalski sektor i autoindustrija, koje veliki dio svojih proizvoda isporučuju dobavljačima u EU.
Posljedice: pad produktivnosti, otkazi, inflacija
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi posljedice povećanih carina mogle biti višestruke: pad produktivnosti, smanjenje izvoza, otpuštanja radnika, pa čak i povećanje troškova proizvodnje, što bi moglo dodatno potaknuti inflaciju u zemlji.
Zanimljivo je da je, uprkos povećanom izvozu, u prvom polugodištu zabilježen i pad uvoza iz SAD-a za 10,19%, što ukazuje na sve kompleksnije trgovinske odnose između dvije zemlje.
U 2023. godini BiH je u SAD izvezla robu u vrijednosti 203 miliona KM, dok je uvezla za 252 miliona KM. U 2024. godini izvoz je premašio uvoz, ali bi nova carinska politika mogla preokrenuti taj trend.
