Jubilarni 160. vašar u Puračiću, jedna od najposjećenijih manifestacija u BiH, koji je počeo 12. oktobra, večeras će biti zatvoren u 23 sata.
2014. godine naš kolumnista Sanel Prelić napisao je tekst vezan za vašer u Puračiću. Devet godina kasnije ponavljamo tekst…
Tradicionalni vašar u Puračiću je jedan od najstarijih i najposjećenijih događaja u Bosni i Hercegovini, gdje se već preko stotinu pedeset godina tradicionalno okupljaju, druže, trguju i zabavljaju ljudi iz raznih krajeva BiH i regiona.
Purački vašar danas predstavlja jedno od rijetkih mjesta gdje možemo vidjeti i kupiti tradicionalne bosanske rukotvorine „zaboravljenog zanatstva” kao što su kovački i grnčarski proizvodi ili proizvodi od čiste vune, drveta i bakra. Ovaj iznimno značajan stari narodni skup daje krupno obilježje ukupnom životu stanovništva, ne samo Puračića i njegove okoline, već i šire regije, a naročito u privredno-trgovačkom smislu. Podatak da za tri dana vašara kroz Puračić prođe i do stotinu pedeset hiljada ljudi, govori da kupaca na ovom vašaru nikada ne nedostaje. Drugim riječima, trgovina na puračkom vašaru uvijek „cvijeta”.
Tako da tradicionalni vašar u Puračiću sigurno ima veliki kulturni i ekonomski značaj, prije svega za Puračić i njegovu okolinu, a dijelom i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Tradicionalni vašar kao svetinja
Svake jeseni Puračić, sa dvadesetak sela koja gravitiraju oko njega, kao i brojni trgovci i gosti iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona, tri dana žive u znaku tradicionalnog vašara. Vašar je za ovaj kraj uvijek bio i ostao svetinja u koju se nije diralo, jer sve što se ne može nigdje drugdje vidjeti, prodati ili kupiti, može na vašaru u Puračiću.
Ovaj vašar se održava u autohtonoj bosanskoj čaršiji Puračiću, staroj preko sedam stoljeća. U Puračiću danas živi oko četiri hiljade stanovnika. Za vrijeme vašara kroz tu istu čaršiju prođe i do stotinu pedeset hiljada ljudi.
Jedan od najvažnijih događaja u tradicionalnom narodnom životu stanovništva Bosne i Hercegovine su vašari. U historiji društvenog života svih naroda u BiH, od najstarijih vremena su prisutni razni i brojni godišnji narodni skupovi.
Mogu biti: sajmovi, panađuri, derneci, pazari, proslave, koride, konjske trke, razni vjerski skupovi, ali najpoznatiji su oni koje narod starinom naziva vašar.
Bosanski vašari su uvijek bili vezani za stare gradove kao tradicionalna središta trgovine, zanatstva i bogatih poljoprivrednih krajeva.
Tačno se ne zna kada je održan prvi vašar u Puračiću. Prema jednom izvoru, purački vašar se prvi put spominje 1861. godine, dakle za vrijeme osmanske Turske vlasti. Već prvih godina, nakon dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. – 1879. godine, vašar je zvanično i dobio ovo ime.
Drugi izvor navodi da je sa otvaranjem pijace u Puračiću 1824. godine, tadašnja vlast ubrzo uvidjela njen značaj, pa se neko sjetio, da na godišnjicu, sredinom oktobra 1825. godine, organizuje godišnje dane pijace. To je urađeno u znak sjećanja kada je Puračić posjetio Husejn kapetan Gradaščević, radi svečanog otvaranja pijace. Od te godine, nastavljeno je sa organiziranjem godišnjih dana pijace. Te finalne pijace su se iz godine u godinu obogaćivale novom robom i načinom trgovine, pa su odmah ličile na vašar, ali se nisu zvale vašar. U vašarskom obilježju, na te finalne pijace, dolazili su karavani koji su donosili svilu, kadifu, nakite i raznorazne mirođije, da bi za tu prodatu robu na puračkoj pijaci kupovali so u Tuzli. Takvi karavani su u velikom broju dolazili iz Carigrada u dane godišnjih pijaca u Puračiću, da bi se do zime mogli vratiti nazad kući.
Tradiciju vašara u Puračiću prihvatili su svi koji žive u neposrednoj blizini i široj regiji kao svoju svetinju. Kažu da je iz tih razloga, za vrijeme Drugog svjetskog rata, u dane vašara rat mirovao, jer su svi dolazili na vašar u Puračić. Vašar je u Puračiću uvijektrajao tri dana, i to 12, 13. i 14. oktobra, svake godine, i nikad mu se tradicija nije prekidala sve do posljednjeg rata na ovim prostorima. Nakon završetka zadnjeg rata tradicija vašera je nastavljena.
Zanemareni „čuvar od zaborava“ bosanske tradicije, kulture i identiteta
Iako je vašar u Puračiću ima funkciju „čuvara od zaborava“ bosanske tradicije, kulture i identiteta, o njemu se u medijima i u naučnim krugovima malo govori i obično se krivo poistovjećuje sa nečim što je primitivno i malograđansko.
Tradicionalni vašar u Puračiću je kao tema nedovoljno prisutan u medijima tuzlanskog kantona, a ostali mediji u BiH gotovo nikako o njemu ne izvještavaju. Ozbiljan profesionalni novinarski angažman u kojem bi se na pravi način prikazao kulturni i ekonomski značaj tradicionalnog vašara u Puračiću, uglavnom ne postoji.
Od sjevernih, pa preko centralnih do južnih krajeva Bosne i Hercegovine održavaju se brojni vašari i svi su sa dugom tradicijom. Poznati su vašari u Derventi, Tesliću, Tešnju, Travniku, Jajcu, Bugojnu, Gornjem Vakufu, Ljubuškom, Visokom, Maglaju, Gračanici, Puračiću, Brčkom, Gradačcu, Bijeljini, Vlasenici, Srebrenici… Među najveće i najmasovnijne vašare spadaju oni u Posavini i dolini rijeke Spreče, tj. u gusto naseljenim i poljoprivredno najbogatijim područjima Bosne. Radi se o čuvenim vašarima u Derventi, Brčkom, Bjeljini, Gračanici i Puračiću.
I institucije vlasti pridaju minimalan značaj i pažnju vašaru u Puračiću, dok u isto vrijeme finansijski, promocijski, organizacijski podržavaju mnoge druge događaje. Ali s obzirom na „politiku tala“, koja je široko rasprostranjena u BH politici prilikom konačnih odluka o tome šta je to bitno a šta ne, činjenica da vlast za ovako važan tradicionalni događaj uopšte ne mari, nas više i ne iznenađuje.
Nužan strateški pristup…
Nužno je da se shvati kulturni i ekonomski značaj tradicionalnog vašara u Puračiću, pomogne u njegovoj organizaciji, te se isti promoviše kao turistička atrakcija. Smatram da je primjena naučnih saznanja iz oblasti medijskog menadžmenta nužna kako bi se tradicionalni vašar u Puračiću promovirao kao dio bosanskog identiteta i kako bi mu se eufeminiziralo konotativno značenje nečega što je primitivno i malograđansko. Potrebno je pospješitikvalitetniju mas medijsku prezentaciju i promociju vašara kroz sve oblike tržišnih komunikacija i propagandne reklame.
Organizatori vašara trebaju uspostaviti kvalitetnu partnersku mrežu sa određenim subjektima i organizacijama koje bi pomogle u promovisanju, finansiranju, sponzorstvu i oglašavanju vašara.To se prije svega odnosi na mrežu partnera u medijskim organizacijama jer bi njihovi savjeti o komunikacijskim, kreativnim i media strategijama mnogo bi pomogli medijskoj promociji i prezentaciji vašara. Jako je važno uspostaviti partnerstvo i sa relevantnim institucijama vlasti.
Sve ovo bi uticalo na još kvalitetniju izgradnju organizacione strukture i strategije, te još veći uspjeh budućih vašara u Puračiću.
