Na današnji dan, 14. decembra 1995. u Parizu je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, kojim je, prema dogovoru 21. novembra iste godine u Daytonu, u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini.
Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih.
Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma –predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i RS-a i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima.
Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.
Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena.
Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.
čim je potpisan dejton govorio je hasan bajrić, zvani politika:
ništa ovo ne valja, treba iznova ratovat’.
niko ne voli rat, ali bio je u pravu.