Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. decembra 1990. rezolucijom 45/106, da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.
U Federaciji Bosne i Hercegovine zaključno sa 30.06.2020. godine, bilo je 356.917 osoba starijih od 65 godina.
Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti da države starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im učestvovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima. Međunarodni dan starijih osoba obilježava se od 1991. svake godine 01. oktobra/listopada.
Strategija za unapređenje položaja starijih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine je urađena uz financijsku i tehničku pomoć Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), Odjeljenja za ekonomske i društvene poslove Ujedinjenih naroda (UN DESA) i Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini. Strategija se odnosi na period 2018-2027. godine, a rađena je multisektorskim angažmanom u čijoj izradi je učestvovao i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, a aktivnosti je koordiniralo i nosilac aktivnosti bilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Slogan Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a “Stariji ljudi kao nova snaga za razvoj” upućuje na osiguranje aktivnog zdravog starenja.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu živi približno jedna milijarda ljudi u dobi iznad 60 godina, a daljnja predviđanja ukazuju na porast broja osoba starije dobi (iznad 65 godina) i do dvije milijarde do 2050. godine. Udio osoba starije dobi u svijetu sve je veći pa postaje globalni trend zbog kojeg se sve više mijenjaju društveni i ekonomski odnosi.
Starenje populacije u 21. vijeku postaje javnozdravstveni prioritet jer je starijim osobama potrebno omogućiti što duži životni vijek u dobrom zdravlju. Funkcionalno sposobna i zdrava osoba starije dobi može biti koristan član zajednice i potencijal za prijenos umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađu dob.
Dekada zdravog starenja 2020-2030.
Na 73. Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj 3. augusta 2020. godine, proglašena je „Dekada zdravog starenja 2020-2030“, kao poziv svim državama svijeta o značaju desetogodišnjeg perioda za poduzimanje zajedničkih akcija zbog unapređenja života starijih ljudi, njihovih porodica i zajednica u kojima žive. Konkretne akcije određene su prioritetima o zdravom starenju, kako bi se ukazalo na njihovu važnost jer je potrebno: povezati sve ljude svijeta izgradnjom zajedničke platforme za inovacije; planirati akcije koje kreiraju nove politike za duži život; prikupljati globalne podatke i promovirati istraživanja o potrebama starijih osoba; organizirati dugotrajnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu prema potrebama starijih osoba; osigurati ljudske resurse za provođenje integrisane brige za starije osobe; pokrenuti globalnu kampanju protiv „dobizma“ i promjene razmišljanja i djelovanja o godinama i starenju; podržati ekonomska ulaganja i bolje razumijevanje zdravog starenja; razvijati globalnu mrežu prijateljskih gradova o zdravom starenju.
Zdravo starenje i COVID-19
Svjetska zdravstvena organizacija definiše „zdravo starenje“ kao proces održavanja zdravlja i funkcionalne sposobnosti, koji omogućava blagostanje u starijoj dobi i u sredini koja podržava njihovo samostalno socijalno uključivanje, dostojanstveno, bez predrasuda i diskriminacije. Osnove za zdravo starenje postavljaju se u mlađoj životnoj dobi pozitivnim zdravstvenim ponašanjem. Najčešće zdravstvene poteškoće koje se javljaju u starijoj dobi vezane su uz hronične nezarazne bolesti (visok krvni pritisak, dijabetes, povrede i dr.) uz prateće promjene koje zahvaćaju i druge organe.
Pojavom oboljenja COVID-19 u 2020. godini starije osobe trebaju biti posebno zaštićene od širenja zaraze koronavirusom poštujući preporučene epidemiološke mjere (izbjegavati javna okupljanja, održavati socijalne kontakte telefonom, održavati fizičku udaljenost od jednog metra u kontaktu sa članovima porodice ili drugim bliskom osobama, održavati higijenu životnog prostora, ličnu higijenu, a posebno higijenu ruku).
Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe važnost odnosa prema starenju i osobama starije dobi jer se izraz „dobizam“ (engl. Ageism) razvio s negativnim značenjem. Vizija Evropske politike za dobrobit i zdravlje 2020. godine temelji se na razvoju društvenih i ekonomskih promjena izgradnjom prijateljske okoline (engl. Age-friendly) u kojoj je starenje „prilika“, a nije „teret“ za društvo. Svaka osoba bi trebala imati priliku živjeti zdrav i dug život, što zavisi od više faktora (individualnih, socijalnih, faktora sredine i dr.) i njihovoj interakciji.
Starost nije bolest, starost je proces i svaki čovjek ide ka starosti svojim rođenjem.
