Nova Kaledonija, 18.000 kilometara udaljena od Pariza, koja u nedjelju glasa o neovisnosti od Francuske, jedno je od rijetkih područja na svijetu koje je pošteđeno pandemije COVID-19 i čiji stanovnici žive normalno.
„Izlazimo, viđamo se s prijateljima, idemo na predstave, bez maski i zaštitnih mjera”, rekla je za AFP Yoanna Wiard, direktorica za ljudske resurse jednog velikog lokalnog poduzeća.
„Živimo posve normalno i znamo koliko imamo sreće” s obzirom na to da je pandemija odnijela već više od milijun ljudskih života u svijetu, dodala je.
„Masku kod nas nećete pronaći”, kazala je Viannick (46) iz Koumaca na sjeveru zemlje. „Vodimo gotovo normalan život, ali znamo da nam iznad glave visi Damoklov mač”, dodala je.
Nezavisnost
Kao i svi birači, na referendumu u nedjelju glasat će bez maske.
Kaledonci će se u nedjelju izjasniti žele li ili ne ostati dijelom Francuske.
Prvi referendum o neovisnosti bio je organiziran 4. novembra 2018. i na njemu su pobijedili protivnici neovisnosti s 56,7 posto glasova.
Na 270.000 stanovnika Nove Kaledonije do sada je zabilježeno samo 27 slučajeva zaraze koronavirusom i svi su bili uvezeni. Na tom je području karantena trajala najkraće, od 24. marta do 20. aprila.
Jedini drugi teritorij posve pošteđen bolesti je francuski prekomorski teritorij Wallis i Futuna, također na Tihom oceanu. Svi zaraženi ozdravili su, osim posljednjeg, potvrđenog u petak. Osoba je u dvosedmičnoj karanteni.
Od 20. marta drastično su reducirani međunarodni letovi i svi putnici moraju obvezno u dvosedmičnu karantenu u hotelima koje je u tu svrhu prenamijenila vlada. Kaledonska vlada, koja ima autonomiju kad je riječ o zdravlju, odlučila je produljiti tu mjeru do 27. marta 2021.
„Mi smo malo galsko selo koje odolijeva. Svuda oko nas svijet je suočen s ponovnim brzim širenjem zaraze, pa nam je dužnost sačuvati Novu Kaledoniju u ovoj povoljnoj situaciji”, objasnio je predsjednik vlade Thierry Santa.
Ko su Kanaci
COVID-19 podsjetio ih je, naime, na to kako su zapadnjaci počevši od kraja 18. vijeka donosili viruse koji su uzrokovali smrtonosne epidemije. Od februara je čak zabranjeno pristajanje kruzera, koji su inače važan izvor prihoda.
Nova Kaledonija postala je francuski teritorij 1853. i u početku je bila kažnjenička kolonija. Od tada neovisnost je cilj domorodačkog naroda Kanak koji čini oko 40 posto stanovništva. Rezultati prvog referenduma o neovisnosti 2018. bili su tješnji nego što je bilo očekivano i pobornici neovisnosti to su smatrali svojom malom pobjedom koja će im pomoći na budućim referendumima.
Rezultati su bili podjednako podijeljeni i po rasnoj osnovi, što nije bilo iznenađenje. Regije u kojima dominiraju Europljani, uključujući glavni grad Noumeu, velikom su većinom glasale za ostanak u Francuskoj, dok su područja u kojima žive Kanaci glasala većinom za neovisnost. Europljani čine 27 posto stanovnika Nove Kaledonije.
Razlika između dva tabora tada je iznosila oko 18.000 glasova, pa se ovaj put vodi bitka za glasove 33.000 birača koji tada nisu glasali. No, budući da u zadnjih šest mjeseci nisu objavljeni rezultati niti jednog ispitivanja javnog mnijenja, teško je predvidjeti koliko su kampanje u tome bile uspješne. Nova Kaledonija po dogovoru potpisanom 1998. ima pravo na tri referenduma o neovisnosti. Iduća prilika pruža se 2022.
