Štete na poplavljenom području Gnojnice u Lukavcu još uvijek se saniraju, a još nema tačnih podataka koliko je tačno objekata poplavljeno i kolike su štete. Ova poplava ponovo je otvorila pitanje ljudskog nemara ali i pitanje koliko se ulaže u održavanje vodotoka. Odgovor na to je da samo oko 10 % apliciranih projekata prema resornom kantonalnom ministarstvu, obuhvata održavanje vodotoka u ovom kantonu, piše N1.
Umjesto luka i krompira, porodica Sejdinović bere plastične stolove, šerpe, flaše i drugo smeće koje je poplava donijela na njihovu njivu.
“Najviše me brine kako ću ovo očistiti. Šteta što je bila, šta ću. Ne mogu ništa. Valja očistiti, a tu trebaju sredstva”, rekao je Džemal Sejdinović iz Gnojnice.
A sredstva su vlastita. Sejdinovići plaćaju radnike da očiste oko 30 cm mulja iz dvorišta, garaže, pomoćnog objekta. I drugi mještani se snalaze kako umiju.
“Bunar ne koristimo, druge vode nemamo. Od kone dovlačim vodu sa kolicima. Veš ne peremo dok ne vidimo kakvo će stanje biti. Plastenik mi je otišao, povrće, paprike, sve oko kuće što sam imala”, kazala je Mejra Softić.
“Ušla nam je voda. Kada sam došla, bilo mi je bilo unutra na parketu. Bila sam Orahovici, auto sam tamo ostavila. Moj muž je srčani bolesnik, njemu ako dođe šta loše, kako ću ga provesti?”, rekla je Hasiba Sejdinović, mještanka.
Za sanaciju vodotoka u TK, lokalne zajednice godišnje imaju na raspolaganju pet miliona KM koje se prikupe od vodnih naknada. No, to nije prioritet.
Mustafa Šakić, ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumrstva TK je izjavio:
“Ako se vodimo posebno prioritetima, imamo još sredina koje još nisu snadbjevene vodom, imamo sredina koje nemaju kanalizaciju, tako da načelnici i gradonačečnici po strani stavljaju ove vodotoke i ne apliciraju ka ministartsvu. Onda dolazimo u situaciju da godišnje imamo otprilike dvije opštine sa stanjem kakvo je danas u Gnojnici.”
Iz opštine Lukavac tvrde da su ove godine imali najveći broj hidroetehničkih projekata u BiH. Aktuelni su sanacija korita rijeka Turije, Jale i Spreče te projekat Watsan, odnosno, razdvajanje otpadnih voda. U pripremi su projekti vrijedni 12 miliona ali Lukavac nema novac. I za problem u Gnojnici, traži pomoć sa viših nivoa vlasti.
“Posebno imamo jedan problem saobraćajnice Tuzla- Doboj koja se ponaša kao brana. Odvodnja ispod saobraćajnice. Imamo na nekoliko mjesta odvode koji nemaju adekvatne profile, nisu urađene kako treba. Poziva Federalnu direkciju cesta da pristupimo izdradi projekta odvodnje ovih bujičnih tokova ispod saorbaćajnice”, izjavio je Edin Delić, načelnik Opštine Lukavac.
A dok se odredi ko je za šta kriv i nadležan, Sejdinovići pune formular za procjenu štete. Ne očekuju ništa osim da se konačno riješi problem korita Gnojničkog potoka.
“Što je najžalosnije, iste stvari nam se ponavljaju. Svaka poplava, svaki potok i pljusak koji bude u Ratišu gore, nama ovdje prouzrokuje štetu. Radi mostića koji nemaju odgovarajući propust”, pojasnio je Džemal Sejdinović.
Umjesto čiste vode, flore i faune, bh. vode krase bespravno izgrađene kuće, ograde,mostovi i smeće. Slika ružna ali istinita, štetna i porazna za BiH.
Gnojnički potok tipičan je primjer tipičan je primjer svih rijeka, jezera, vodotoka i drugih vodenih površina u BiH, punih smeća, ljudskog nemara, punih bespravno izgrađenih mostova. Koliko god ljudi uništavali prirodu, ona to još većom mjerom vraća kao što je slučaj u Gnojnici.
Ovo sto se desava gradjanima nije stanje elementarne nepogode, ovo je direktno nastalo i izazvano neradom opcinske vlasti i nacelnika opcine Lukavac. Skrivati nerad pod “stanje prirodne katastrofe” je krajnje bezobrazno i sam izgovor za naivne. Mreza kanala i odvoda kako u urbanim tako i u ruralnim podrucjima je nazocnost opcine Lukavac. Da li imsju skicu mreze po Mjesnim zajednicama komunalnih odvoda koji nazalost zavrsavaju u Sprecu.
Neka navedu kada su zadnji put iz budzeta izdvoili i planirali novac za Berkovicu za kanale, postavljanje cijevi i istalu infrastrukturu. Neka naprave pregled takvih poslova po mjesnim zajednicana u zadnjih dvije gidine sa novcanim presjekom?
Ljudi ni sam gradski dio Lukavca nema jasnu skicu odvoda. Oborinske vode ulaze i mijesaju se sa fekalnim vidama bez tretmana iidu u Sprecu.
Ovakav rad opcinske vlasti i nacelnika negdje bi se zvao stanje katastrofe .
Sve 5 receno ali uvijek ima ono “ali”:
1) Ako i postoje mreze odvoda i kanala, onda su to skice koje datiraju iz vremena Jugoslavije. Sada se moze postaviti pitanje, koliko to nasih “strucnjaka” koji su zaposleni u Opstini od 2000. godine zna citati te planove i na osnovu njih traziti bolja rjesenja?
Ili jos bolje pitanje: ko ima vremena i volje za sve to?
2) Odvodni kanali u Lukavcu su davno presisali svoj maksimum, a sve vise i vise je stambenih jedinica koje se prave i koje se samo nadovezuju na te odvode. Prije 30-tak godina malo jaca kisa i voda sa Dolozaja pravila je haos u Lukavcu i sta se poduzelo?
Doduse, tko ce dobiti izbore tako sto ce izrovati citav Grad i polagati cijevi koje ce biti zakopane i niko ih nece vidjeti jer ipak nije to ulicna rasvjeta niti dionica nekog lokalnog puta pa da im se gradjanstvo opstine moze diviti, narocito pred Izbore;
3.) I na kraju sela. U startu odvoza smeca za saoska podrucja je greska od strane Komunalnog i Opstine Lukavac napravljena, jer odvoz smeca od strane komunalnog je bio na dobrovoljnoj bazi. To je znacilo da onaj ko nije htio ili nema smeca ili ga negdje drugo odlaze, a znamo koliko svako selo ima potoka i potocica. To je jedan od najvecih razloga zbog cega moji roditelji sada kupe plastiku i drugo smece iz svoje baste a ne ono sto su bili zasadili.
Krivica i razloge je najlakse traziti u drugima, a vecina nas nece da krene od sebe samoga.
Sad ce Delic to rijesiti demagogijom protiv poplava.
Delic je majstor za lafinu pred rezimskoj tv lukavac i svim svojim portalima osim Soda Live . Od 2016 nas zasipa lafinom , bacanjwm para na gluposti , zapisljavanjem svojih robova i …..
Sve velike probleme opcine Lukavac on ne rijesava nego samo ide linijom slabijeg otpora ili bavi se ne vaznim stvarima