Federalna vlada prihvatila je izvještaj Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH pod nazivom “Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji BiH – 2018. godina”, koji će dostaviti Parlamentu Federacije BiH, radi razmatranja i davanja saglasnosti.
Izvještaj kroz sedam poglavlja sadrži analizu podataka i pokazatelja o stanju zdravlja i zdravstvene zaštite po kantonima, iz koje proističu određeni zaključci i preporuke. Ova procjena je neophodna za definiranje prioriteta, planiranje i donošenje posebnih programa za provođenje zdravstvene zaštite, kao i neophodnih mjera prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
U izvještaju je navedeno da su indikatori zdravstvenog stanja stanovništva Federacije BiH nepovoljni, što je povezano s lošom socio-ekonomskom situacijom u zemlji, životnim navikama, uslovima stanovanja, uslovima na radnom mjestu, faktorima okoliša i mnogim drugim.
Značajna je prisutnost faktora rizika po zdravlje stanovništva: konzumiranje duhana (44,1 posto odraslih) i alkohola (28,8 posto odraslih), nezdrava ishrana (21,2 posto odraslih gojazno), tjelesna neaktivnost (75,4 posto), stres itd.
Stanovništvo Federacije BiH najčešće obolijeva od nezaraznih bolesti, dok je učešće zaraznih i povreda značajno manje. S tim u vezi, vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH su iz grupe nezaraznih oboljenja i svaki drugi stanovnik umire od bolesti srca i krvnih sudova, a svaki peti od malignih neoplazmi.
Iako je reforma sistema zdravstva u Federaciji BiH bazirana na jačanju primarne zdravstvene zaštite, još su prisutne razlike u njenoj dostupnosti po kantonima. Uvođenje porodične medicine, kao osnova reforme organizacije zdravstva, još je na nezadovoljavajućem nivou. Razlozi za to su nedostatak doktora medicine, fluktuacija zaposlenih, spor proces reorganizacije službi unutar domova zdravlja, nestimulativni mehanizmi plaćanja, nedostatak menadžerskih vještina i drugo, a posljednjih godina i migracija zdravstvenih radnika u druge zemlje.
Federacija BiH ima manji broj bolničkih kreveta u odnosu na zemlje u okruženju i prosjek europskog regiona, ali je vidljiva nedovoljna iskorištenost bolničkih kapaciteta, što ukazuje na potrebu njihove racionalizacije.
U izvještaju je navedeno i da nepostojanje podataka iz privatnog sektora onemogućava potpuni uvid u zdravstveno stanje stanovništva i organizaciju zdravstvene zaštite u Federaciji BiH.
